| |
Naši pokusi mogli bi promijeniti liječenje raka i demencije
Jutarnji list, 25.5.2009.
Mi pripravljamo spojeve koji bi se, u konačnici, mogli primijeniti u vrlo ranoj detekciji raka - kaže prof. dr. Silvana Raić Malić, predstojnica Zavoda za organsku kemiju, dok se s njezine dvije suradnice, dr. sc. Tatjanom Gazivodom i dr. sc. Svjetlanom Krištafor, provlačimo kroz šumu cjevčica, epruveta i staklenih posuda svih mogućih oblika.
Cjelokupan članak iz Jutarnjeg lista
Izvješće II perioda Projekta NZZ-DINA-FKIT
Dana 6. Veljače uspješno je održana prezentacija dosadašnjeg rada na Projektu u DINA-Petrokemiji Omišalj.
Obavijest o rezultatima evaluacije drugog periodičnog izvješća
DINA visoko postavlja ekološke standarde
Utvrđena područja suradnje s FKIT-om; KRONIKA
Končar - Institut za elektrotehniku primjenjuje najnovija tehnička i tehnološka rješenja u razvoju novih proizvoda, uz veliki udio vlastitog znanja stručnjaka Društva.
Članak - Kronika
Na tragu sam lijeka protiv raka, Večernji list, 28.2.2008.
Marijana Hranjec sintetizirala je spoj koji je pokazao jako antitumorsko djelovanje. Istraživanja su pokazala da spoj djeluje na molekulu DNK i sprečava diobu stanica tumora.
Naslovna strana Večernjeg lista
Članak - Večernji list
Hrvatska otkriva lijek za rak - Net.hr
Od sipine kosti hrvatski znanstvenici prave "ljudsku", Slobodna Dalmacija, 17.2.2008.
Već godinu dana radi se na stvaranju materijala koji bi bio nadomjestak za tvrda koštana tkiva, a organizam bi ga prihvatio kao "originalni" dio.
Od sipine kosti hrvatski znanstvenici prave "ljudsku"
Projekt obrade otpadnih voda u Dini Petrokemiji u Omišlju
Pronalaženje optimalnog modela unaprijeđenja postojeće obrade otpadnih voda u Dini cilj je ekološko-znanstvenog projekta koji je udružio Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije iz Zagreba, Nacionalnu zakladu za znanost i Dinu.
HTV
Kanal RI
Radio Rijeka
Jutarnji list
Večernji list
Novi list Poslovni dnevnik
business.hr
Polimeri (Časopis za plastiku i gumu), Vol. 28 No. 3
...danas se područje istraživanja proširilo na pripravu i karakterizaciju polimernih nanokompozita i hibridnih materijala. Istraživanja se trenutačno provode u sklopu znanstvenog projekta Biokeramički, polimerni i kompozitni nanostrukturirani materijali, pod vodstvom prof. dr. sc. Hrvoja Ivankovića i u suradnji s istraživačkom skupinom prof. dr. sc. Majde Žigon s Kemijskog instituta u Ljubljani. Radi se na trenutačno najzanimljivijim temama znanosti i inženjerstva materijala – biokompatibilnim i nanostrukturiranim materijalima.
Jelena Macan: Znanstveni projekt Biokeramički, polimerni i kompozitni nanostrukturirani materijali
Glorija, 1/2008 Maja Čikeš, Anita Hafner i Karolina Maduna Valkaj dobitnice su nagrade Za žene u znanosti.
Spremne na doktorate
Stipendije će otići za troškove doktorata
Časopis TEHNOEKO 5/2007
U nekim granama industrije godišnja davanja za vodu veća su od davanja za toplinsku i električnu energiju zajedno, kako zbog stalnog porasta cijene svježe vode, tako i zbog troškova obrade otpadnih voda. Ovi zabrinjavajući trendovi potiču na racionalno gospodarenje vodom. Gospodarenje vodom prerasta u svojevrsni pokret pod motom svježe vode - nula. Cilj je vodu koja jednom uđe u sustav stalno vraćati, uz odgovarajuću obradu, tako da se uzimanje svježe vode svede na minimum. Svesti potrošnju svježe vode na nulu u pravilu je nemoguće, ali se pronalaze razna rješenja za smanjenje potrošnje vode, smanjenje onečišćenja, a time i troškova poslovanja. Integracijom sustava vode može se minimizirati potrošnja svježe vode i nastanak otpadnih voda. U radu je dan kratak pregled tehnika i vještina za minimizaciju potrošnje vode u industriji, kao i osvrt na pitanje koliko je naša industrija spremna za provođenje IPPC direktiva i BAT tehnika, kada su u pitanju vode na procesima.
Ljubica Matijašević i Igor Dejanović: Integracija sustava vode u industrijskim procesima
Novi list, 2.8.2007.
Suradnja DINA-Petrokemije s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije
Napredne tehnologije u obradi otpadnih voda
Časopis TEHNOEKO 4/2007
Rezultati znanstveno-istraživačkog rada su prepoznati i priznati u svijetu, posebno u široj elektrokemijskoj zajednici, i neprestano se objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima s velikom čitanošću i visokim čimbenicima odjeka, a ukupna citiranost Zavoda za elektrokemiju je premašila brojku od 2.000
Zoran Mandić: Zavod za elektrokemiju |
|
|
Business.hr 17. i 18.7.2009.
INTERVJU: STANISLAV KURAJICA
Profesor zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije otkriva kako fazno promjenjivi materijali poput soli ugrađeni u zidove zgrada mogu otkloniti potrebu za dodatnim grijanjem i hlađenjem
Sunčana elektrana i bez Sunca - str. 21-23
Business.hr 17.12.2008.
„Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije radon zanima prije svega s aspekta zdravog stanovanja. Istražujemo nove materijale i tehnologije koje mogu pomoći uklanjanju i sprečavanju širenja tog plina opasnog za zdravlje.“ ističe dr.sc. Zvonimir Glasnović jedan od rijetkih zagovornika izrade karte zračenja radona u Hrvatskoj.
Jeftina rješenja protiv skupih zagađenja
Business.hr 05.11.2008.
Za proizvodnju građevnih elemenata od prirodnih materijala koristi se čak do deset puta manje primarne energije, objekti od njih zdraviji su za stanovanje, a gradnja jeftinija pet do šest puta, ističe dr.sc. Zvonimir Glasnović sa zagrebačkoga Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Kamen, zemlja, drvo i slama nisu samo za etnosela
Časopis TEHNOEKO 3/2008
Zgradama od slame promovira se manja potrošnja energije i materijala, korištenje obnovljivih izvora energije, uporaba obnovljivih i ekoloških sirovina, smanjenje troškova izgradnje te unapređenje kvalitete življenja. Obzirom na sve te prednosti, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije planira uključenje u razvoj novih prirodnih građevinskih materijala.
Slama kao superiorni građevinski materijal
Građevinar Vol. 60, Br. 3, 2008.
Dr.Zvonimir Glasnović i Mr. Mladen Sesartić: E-dom - Održiva zgrada budućnosti
Časopis TEHNOEKO 2/2008
Za sustavno rješenje problema energetske učinkovitosti u zgradarstvu Hrvatske nisu dovoljne opće regulative (pravilnici, akcijski planovi i/ili samo usvajanje inozemnih direktiva), nego se značajni efekti mogu postići tek donošenjem novog standarda.
Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu moguće samo donošenjem novog standarda
Večernji list 18.3.2008.
ENERGETSKA UČINKOVITOST: Sveučilišni grad na Borongaju sam će proizvoditi potrebnu energiju iz obnovljivih izvora i čuvati je. Zahvaljujući takvoj gradnji, izračunali smo, ukupno bi se u kampusu trošilo samo 30 kWh/m2, osam puta manje od uobičajene potrošnje - objašnjava prof. Antun Glasnović, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Kampus ne treba Elektru
Časopis TEHNOEKO 6/2007
Novi standard bi mogao postati dobra osnova za istraživanje i razvoj novih tehnologija te njihov transfer prema gospodrstvu, ali i za osnivanje novog studija, među prvim takvim u svijetu.
Novi standard kao rješenje problema energetske učinkovitosti
Gradevinar Vol. 59, br. 9, 2007.
O prvoj energetski učinkovitoj višestambenoj zgradi u Hrvatskoj razgovarali smo s doc. dr. sc. Zvonimirom Glasnovićem s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilista u Zagrebu
Niskoenergetska stambeno-poslovna zgrada u Osijeku
Jutarnji list 30.10.2007.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije je u pripremi novog standarda za energetski učinkovite zgrade u Hrvatskoj. Donošenjem novog standarda (norme), mogle bi se postići ogromne uštede energije i tako značajno doprinijeti zaštiti okoliša, tvrdi dr. sc. Zvonimir Glasnović.
Država će plaćati dio gradnje ekoloških, štedljivih kuća
Časopis TEHNOEKO 5/2007
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije radi na novom projektu zaštite okoliša, nazvanom E-dom, zgradi koja će biti napravljena od prirodnih materijala, energetski učinkovita i ekološki održiva i u kojoj će biti zdravo stanovanje. U prvoj fazi su suradnici projekta: mr.sc. Werner Schmidt, dr.sc. Robert Wimmer, dr.sc. Ljubica Matijaševic, dr.sc. Veljko Filipan, dr.sc. Ante Jukić, Tomas Doerig, Dino Omahić i Igor Dejanović.
Dr.sc. Zvonimir Glasnović i Mr.sc. Mladen Sesartić: "E-dom energetski i ekološki održiva zgrada budućnosti"
Večernji list, 2007.
Tek sada kada se gradnja pametna kuće u Osijeku polako približava kraju, ona postaje glavna vijest u svim medijima. Stvar je, kako tvrdi voditelj projekta dr.sc. Zvonimir Glasnović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, u višestruko manjoj potrošnji energije pa tako i višestruko manjim režijskim troškovima vezanim za tako sagradenu kuću.
Do kraja godine prva pametna kuća
Časopis TEHNOEKO 4/2007
Tvari ili smjese tvari visoke latentne topline koje taljenjem ili kristalizacijom mogu primiti ili osloboditi velike količine energije, a temperatura taljenja nalazi im se u području u kojem je ovaj proces iskoristiv pri regulaciji temperature, nazivaju se fazno promjenljivim materijalima (PCM, prema eng. Phase Change Material)
Dr. sc. Stanislav Kurajica: Fazno promjenljivi materijali
Časopis TEHNOEKO 3/2007
Dr.sc. Zvonimir Glasnović i stručnjaci Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilista u Zagrebu predlažu novi koncept primjene novih tehnologija energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Zvonimir Glasnović: Novi pristupi tehnologijama energetski učinkovitih građevina u Hrvatskoj
Jutarnji list 16.08.2007
Projekt pametne zgrade napravljen je prvi put u Hrvatskoj po uzoru na Švicarsku, gdje se uspješno primjenjuje Minergie norma. Njenu primjenu na "zgradi budućnosti" osmislio je zagrebački Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.
U zgradi budućnosti režije su 5 puta niže
Večernji list, 2007.
Dr.sc. Zvonimir Glasnović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, voditelj pilot projekta, s kolegama suradnicima tvrdi da je građevina projektirana prema švicarskom Minergie standardu koji ograničava ukupnu potrošnju energije na 42 kWh/m2 godišnje.
Grijanje i hlađenje stanova toplinom tla i energijom Sunca |
|
|
